6. srpnja: Sv. Marija Goretti (1890 – 1902.)
– zaštitnica u izbjegavanju spolnoga nasilja i zaštitnica djevojčica
Marija Goretti je rođena kod Ankone u Italiji u katoličkoj obitelji s četvoro djece. Živili su u teškom siromaštvu. Otac je umro veoma rano pa se tako njihovo teško stanje još više pogoršalo.
Dok je jednom zgodom čuvala u dvorištu svoju mlađu sestru došao je napasnik Alessandro i odveo Mariju u potkrovlje njihove kuće da je siluje. Ona se branila svim silama, a on je izvadio bodež i četrnaest puta je udario bodežom i pobjegao, ostavivši je tako iskrvavljenu. Prije nego je izdahnula primila je sakramente umirućih i u punoj svijesti tražila da mu se oprosti.
Poslije njezina pokopa prijavljena su tolika provjerena čudesa njezinim zagovorom. Papa pijo XII. ju je proglasio blaženicom 1047., a sveticom 1950. završnim riječima: „U tebi će Marijo sva djeca i mladež naći sigurnu utjehu, znajući da ćeš ih zaštiti od svake nečistoće“.
11. srpnja: Sv. Benedikt (480 – 550.)
– zaštitnik od đavolske napasti, trovanja, u prenosnim bolestima, zaštitnik speleologa i kemičara
Zacijelo je on jedan od najvećih i najznačajnijih svetaca Katoličke Crkve. Svoj dar i svoju karizmu je razvio na nemjerljivu korist Kristovoj Crkvi, ali i povijesti čovječanstva.
Njegovo redovničko pravilo i geslo „ora et labora“ (moli i radi) i čitav njegov način življenja u zajednici je model koji će koristiti toliki redovnički utemeljitelji i zajednice.
Njegovi su redovnici i redovnice ubrzo kristijanizirali Englesku, Njemačku, Benelux, Austriju i druge tada daleke zemlje. Sačuvali su u svojim samostanima tolike prijepise Biblije, grčke i rimske kulture i baštine, a da ne spominjemo tolike nauke i tolike obrazovane ljude koji su uzdizali svaki das svijet.
Danas u našoj Crkvi u Hrvata mi imamo jednu mušku zajednicu na Tkonu, Čokovac-Pašman i nekoliko strogih ženskih koje žive u klauzuri i čuvaju, među ostalim, „blago i zlato“ grada Zadra.
Jednom je đavao došao u posjet Benediktu da mu prisjeti jednu ženu koju je poznavao prije nego će ući u samostan. Tako ga je napastovao jako da je skoro Benedikt bio voljan napustiti samostan i poći vani. Bogu hvala, na vrijeme je shvatio đavlovu nakanu i obratio se Bogu koji mu je odmah pomogao. Zato ga kršćani u napastima mole da im bude zaštita i pomoć. Veliki sveti Benedikt nije samo bio velik dok je živio u glasovitom Montecassinu, već je i danas naš bedem i zaštita u napastima od Zloga.
| < « | » > |
|---|