Župa Izbično

  • Povećaj slova
  • Resetiraj
  • Smanji slova

Sveci tjedna

E-mail Ispis PDF
25. kolovoza: Sv. Genezije (umro 300.)
– zaštitnik glumaca i dramskih umjetnika, bilježnika i sudaca

Pred carem Dioklecijanom ovaj komični glumac je recitirao jedan komad o izrugivanju krštenja. U datom trenutku je, dirnut Božjom milošću, bacio tekst i sa pozornice napao cara za njegovo progonjenje kršćana. U prvom trenutku car je mislio da je to po zadaći teksta, ali kada je vidio da je to njegova volja, odmah za zatvara i muči na smrt.

Za vrijeme mučenja je neprestano tvrdio: „Kada bih morao biti ubijen tisuću puta, uvijek bih jednako nastavio kako sam započeo“.

Njegove relikvije se danas čuvaju u Rimu u američkoj crkvenoj zajednici u župi i crkvi sv. Suzane.

Upravo radi njegova obraćenja za vrijeme predstave, glumci i studenti dramskih umjetnosti su uzeli i časte Genezija kao svoga nebeskoga zagovornika i zaštitnika.



27. kolovoza: Sv. Monika (331 – 387.)
– zagovornica odlutalih od vjere i pustolova, zaštitnica majki obitelji i udovica

Monika je majka sv. Augustina. Rođena je u Tagasti u Kartagi u današnjem Tunisu, u kojem jedva da se znaju tragovi kršćanstva. Sve što o njoj znamo znamo iz usta i pera njenoga sina.

Molila je sedamnaest godina za obraćenje svoja sina, da se odrekne griješnoga života i da se vrati u krilo Crkve. Postila je svaku subotu  od svega da bi se pripremila na nedjeljni svetomisni banket, po uzoru na vjernike onoga doba u Sjevernoj Africi. Molila je dugo i ustrajno, ali ona nije dočekala radost obraćenja svoga sina. On se obratio poslije njezine smrti. Njena molitva nije mogla ne uroditi plodom. Gospod je čuo vapaje i uslišio ih na zadovoljstvo majke, sina i danas cijele Crkve.

Danas vjernici mole Sv. Moniku da im isprosi zagovor kod Gospodina za članove obitelji koji su se udaljili od vjere, da se vrate poput njenoga sina u krilo Crkve.

Papa Eugen IV. je u XV. stoljeću osnovao „Bratovštivnu Svete Monike“ u svrhu zajedničke molitve za obraćenje pojedinih odlutalih članova obitelji.

fra Franjo Mabić