18. listopada – Zaštitnik slikara i škola (akademija) slikarstva, zanatlija, uvezivača knjiga, liječnika, bilježnika i mesara
Sveti Luka evanđelista više od svih drugih evanđelista nam daje u svom evanđelju podataka o Blaženoj Djevici Mariji.On sam u detaljima opisuje Naviještenje i Marijin pohod u Ain Karim rođakinji Elizabeti majci Ivana Krstitelja.
Neki stari tumači Evanđelja su čak tvrdili u svojim komentarima da je sam Luka sve ovo čuo iz usta Blažene Djevice. Koliko je tome danas vjerovati!?
Međutim tradicija slikarskoga Srednjega vijeka je uzela sv. Luku za svoga zaštitnika, jer je on, po jednoj drugoj tradiciji iz IV. stoljeća, prvi naslikao portret Blažene Djevice sa Djetetom Isusom.
Zato su ga svi veliki slikari i umjetnici kao Leonardo, Michelangelo, Rafael, Vermeer i toliki drugi uzimali svojim zaštitnikom i zagovornikom. Pa tako i danas u Rimu postoji slikarska i kiparska Akademija Sv. Luke.
Prema svetoj predaji bio je liječnik po zanimanju, rođen u gradu Antiohiji (stari patrijarsijski grad, danas Antakija u juznoj Turskoj) a i počeo je prvi slikati ikone, posebno presvete Bogordice i danas se u svijetu štuju broje čudotvorne ikone koje se pripisuju svetom Luki.
Najpoznatije njegove ikone su u mjestu Seidnaya u Siriji koje je najpoznatije marijansko svetište na Bliskom istoku, a crkvu di se čuvaju te ikone podigao je sami car Konstantin i majka mu ravnoapostoslka carica sv. Helena.
Jedna od ikona koje se pripisuju sv. Luki je i ikona nase drage Gospe trsatske na nasem Trsatu.
Čuvena je i ikona Madona di san Luca u istoimenom svetistu kod Bologne.
Interesanta je priča o njegovim svetim relikvijama.
Prema predaji bile su kod nas u Jajcu.
Papa Pio II. podijelio je bulom od 23. ožujka 1461. godine oprost svim posjetiteljima crkve u Jajcu «gdje se nalaze ostaci sv. evangeliste i mnogim čudesima odlikuju», ako na dan sv. Luke, sv. Jurja i sv. Stjepana posjete crkvu.
Poslije su relikvije prenesene u crkvu sv. Marije, a u drugoj papinoj buli od 7. studenog oprost se dodjeljuje za Bogorodičine blagdane.
Nakon pogubljenja posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića (1463.) kraljica Mara sa sobom je ponijela relikvije‚ koje su se nakon mnogih nezgoda našle u Mlecima gdje su dočekane sa velikim slavljem‚ a na čelu svečane povorke bio je osobno mletački dužd.
Njegove svete danas relikvije se čuvaju u bazilici sv. Justine u Padovi.
| < « | » > |
|---|