Britvički križ

Ispis

britvički križU Donjoj Britvici u župi Izbično, nedaleko od Širokoga Brijega, nalazi se iznimno i staro groblje. Staro i dobrim dijelom napušteno groblje smješteno je na vrlo lijepom mjestu, okruženo borovima s jedne strane, a s jedne strane teče Ugrovača. U njemu je župnik fra Dinko Maslać osamdesetih godina prošloga stoljeća pronašao razbijeni križ, pažljivo skupio sve dijelove i sastavio ga. Križ je vrlo značajan, jer se, osim što je lijepo urešen i s jedne i druge strane , na njemu nalazi i natpis. Grob na kojem je pronađen zidan je kamenom i krečom. U njemu je pronađeno deset glava, ali se ne može pouzdano utvrditi čiji bi to grob mogao biti. Po jednoj predaji križ je donesen iz Brotnja. Britvički križ se čuva u župnoj kući u Izbičnu.
Križ je s obje strane urešen uresima svojstvenim za širokobriješke stećke: rozeta (zvijezda), narodni pleter (preslica), biljni motivi, zvonici s arkadama.  Ostali grobovi nalaze se duboko u zemlji, tj. utonuli, a ima ih i izvan današnjega groblja. Danas je u središtu groblja između novih grobnica očuvano 20-ak starih kamenih spomenika. Ni na jednom od obližnjih grobalja nema stećaka. Najbliži stećci su u Donjem Crnču, te na rubu Izbičkoga polja, a na području Umca pronađeno je 12 dobro očuvanih stećaka. Neke ukrašavaju križevi, rozete, polumjeseci i kamenice.
Pronađeni križ svjedoči da se u ovom kraju u prošlim vremenima živjelo organizirano i gospodarski dobro. Da je područje župe Izbično bilo naseljeno u prapovijesnim razdobljima potvrđuju pronađene gradine i prapovijesne utvrde gradina.  Tribošić, između Britvice i Izbična, Soldina Gradina – istočno od Izbičkoga polja, Pogledača – prapovijesna utvrda iznad kanjona Ugrovače uz cestu od Dobrkovića prema Izbičnu, itd.
Župa sv. Josipa Radnika u Izbičnu osnovana je 1917. godine odvajanjem od širokobriješke župe. Crkva je sagrađena 1964 – 66., a obnovljena 1985. godine. U Donjoj Britvici je 2001. izrađena podružna crkvica ( Nije izrađena već i sada 2006. samo pokrivena i zatvorena – kamo sreće da je tako.). Izbično ima i svoja svetišta, zavjetna mjesta pod otvorenim nebom, nepoznata široj javnosti, ali poznata domaćem stanovništvu, npr. Markov grob u Koritnom klancu blizu Crnčevih kuća te grob mučenica (dvije Dragice Pavković).

Motivi, simboli, natpis

Križ iz Donje Britvice visok je 70 cm, a širok je 41 cm, a od zemlje do krsnica visina je 40 cm. Posve je prekriven pažljivo izrađenim različitim ukrasima s jedne i druge strane, a može se pretpostaviti da mu je glavna strana ona na kojoj se i danas nazire natpis.
Na strani A nalaze se tri posebno uokvirene plohe (polja), na lijevoj je najmanja ploha – arhitektonski prikaz crkve s križem na vrhu i na strani B. Unutrašnjost plohe srednje veličine, koja se nalazi desno od natpisa, posve je izbrisana,  ne naziru se nikakvi uresi ni slova. U središnjem je polju, ujedno i najvećem, natpis visine 16,8 cm i širine 6 cm. Iznad tih ploha u krsnicama su simetrično raspoređena četiri čempresa i dva uresa oblika romba, a s druge strane ures u obliku preslice s križem na vrhu.  Slični su ukrasi i na B strani.  Oni podsjećaju na motive narodnih rukotvorina ovoga kraja, a prema A. Bencu „istovjetnost ukrasa na stećcima sa onim na narodnim rukotvorinama najbolje se očituje na području Širokoga Brijega u Hercegovini, i Kupresu u jugozapadnoj Bosni“. Iznad tih svih uresa na vrhu križa je ptica.

britvicki_kriz_replika

Strana B ima različite biljne urese – cvijeće u vazama, zvijezde (rozete), uresi u obliku preslica, četirima zvonicima sa zvonima u pokretu, pticama. Križ je obrubljen bordurom (trakom) s kosim linijama. Bordure se najčešće na stećcima pojavljuju na sanducima i pločama.  Bordure sa izmjeničnim crtama, kosim usporednim ili samo izdubljenim, geometrijski su uresi i imaju ukrasni karakter, bilo da uokviruju druge motive i polja ili dijele neku plohu. Takav ornamenat najčešće služi kao okvir čitavih ploha, a pojavljuje se kao rubni ures na svim vrstama stećaka.
Nažalost, strana A na križu iz Donje Britvice je znatno oštećena, tako da je natpis gotovo nemoguće pročitati. Natpis se nalazi na najvećem polju, pisan je u 8 redaka, svaki je od njih podcrtan.  Za razliku od ornamenata i uresa na križu koji su pažljivo rađeni, za natpis se može reći da ga je klesao prilično nevješt klesar, odnosno natpis nije tako pažljivo obrađen kao ornamenti. Posve je pouzdano da je slovo u prvom retku hrvatsko ćiriličko u.

Značaj križa iz Donje Britvice

Križ s natpisom je jedinstven među očuvanim stećcima širokobriješkoga kraja po svojim ornamentima, a jedan je od rijetkih očuvanih urešenih s obje strane. Iako jedinstven među širokobriješkim očuvanim spomenicima, on se po svojim simbolima i uresima posve uklapa u njih; ornamenti kojima je ukrašen svojstveni su stećcima zapadnog područja na kojima su bordure, arkade, bogati biljni i cvjetni uresi, zvijezda (rozeta).  Za te je urese utvrđeno da su izvorni motivi ovoga kraja, tj. isti oni koji se nalaze i na narodnim rukotvorinama od tekstila i drveta, nastali kao plod bogate duhovnosti ovoga kraja. Od svih 25 simbola i ornamenata na križu iz Donje Britvice izdvaja se jedino ptica – motiv koji se češće pojavljuje u istočnoj Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Ipak, taj motiv nije posve nepoznat u zapadnom području; dvije se ptice, vjerojatno golubice, nalaze na stećku iz Zvirića kod Ljubuškoga. Isto kao i na križu iz Donje Britvice uresi su i na širokobriješkom stećcima nastali kao odjeci stvarnoga života i pod dojmom i utjecajem bogate klesarske djelatnosti iz Dalmacije. Prebogati uresi na stećcima odaju sklonost tradiciji kroz simboliku kršćanskog svijeta što se ogleda i na križu kao što su ptice, rozeta, odnosno zvijezda, zvonici s romantičnim arkadama. Biljni ukrasi – razlistano drvo, kao i zvonici s romantičnim arkadama svjedoče o snazi poimanja vezanih za mediteranski misaoni i stvaralački krug, za sve utjecaje koji su stoljećima dolazili na obalu i dalje prema zaleđu.  Veze Hercegovine i Dalmacije  su do dolaska Turaka   bile snažne, ta su dva područja bila višestruko povezana i upućena jedno na drugo.
Iako ovaj nadgrobni spomenik ne možemo pouzdano datirati, na temelju poznate činjenice da križevi nastaju u posljednjoj fazi u razvoju oblika stećaka, možda se može zaključiti da ni on nije mogao nastati prije 15. stoljeća. Svakako nije stariji od toga vremena, jer su i nekropole stećaka iz okolice nastale koncem 14. i početkom 15. stoljeća.  Opći je dojam da je taj križ noviji, odnosno mlađi spomenik od onih stećaka sa širokobrijeških nekropola koje je istraživao A. Benac. Križ iz Donje Britvice je potvrda da je u ovom kraju bilo vrhunskih majstora koji su znali izraditi takav spomenik, da je bilo duhovne i materijalne snage za takve pothvate.
Pronađeni križ iz Donje Britvice ima iznimno kulturno povijesno značenje.  Iako jedva čitljiv, uz natpise Vignja Miloševića i vojvode Masna, potvrđuje da se u ovom kraju u srednjem vijeku pisalo jednim od triju hrvatskih pisama – bosančicom.  Pravo je čudo da se takav spomenik očuvao u povijesnom vrtlogu i sveopćem uništavanju kulturnih spomenika ovoga područja.  Križ iz Donje Britvice stoji pred nama kao simbol vjere, ustrajnosti i žilavosti, simbol opstanka na ovom prostoru. Očuvao se možda i stoga što se nalazio na jednom od manjih groblja koje je bilo zaklonjeno u manjem mjestu, jer kroz povijest su bila na udaru značajnija mjesta.
Nažalost, u Hercegovini je malo toga sačuvano, posebice u danas aktivnijim grobljima, pred naletom današnjih nezgrapnih grobnica. Danas je u pitanju njihov opstanak. Ugroženi su neplaniranom izgradnjom obiteljskih grobnica, zapušteni, zarasli u travi. Ovaj je prilog poticaj za očuvanje simbola vlastitog kulturnog identiteta, o potrebi očuvanja svih spomenika iz svakoga povijesnoga razdoblja, što govori o bogatstvu kulture i povijesti na našim prostorima. Uzalud su zakoni o zaštiti kulturne baštine, ako je sami nećemo zaštititi.

                                     dr. Marinka Šimić i Iko Dugandžić (Naša Ognjišta ,XI. 05.)